Autor: by VIJESTI, Jelena Kontić Intervju
Janko Nilović je do skoro bio nedovoljno poznato ime u Crnoj Gori, a upravo je on jedan od onih po kojem Crnu Goru u svijetu i prepoznaju. Ovaj svjetski poznat i priznat kompozitor, aranžer, pijanista crnogorskog porijekla bavi se svakom vrstom muzike, od klasike, džeza, fanka, popa, roka, romske muzike do hip-hopa, a svira violinu, flautu, udaraljke, gitaru, bas, trubu, ali klavir je uvijek bio ono po čemu je prepoznatljiv.
Njegova muzika je, između ostalog, semplovana i za numerevelikih svjetskih zvijezda kao što su Dr. Dre i Jay-Z (D.O.A. – Death ofAuto-Tune – za koju je reper dobio Gremi nagradu 2010. godine). Uz svoje imeNilović je uvijek i svuda dopisivao “Montenegro”, iako u rodnoj Crnoj Gorinikada nije bio profesionalno angažovan… Sve donedavno, a sada se očekuje i njegovprvi nastup.
Na poziv reditelja i univerzitetskog profesora Nikole Vukčevića, Nilović je, uprkos privatnim problemima sa oduševljenjem prihvatio učešće u snimanju promotivnog spota za novu nacionalnu avio-kompaniju “Air Montenegro”. Tim povodom Nilović je boravio u Crnoj Gori nedavno, radio na snimanju promotivnog, ali i spota za svoju pjesmu “Montenegro star” iz 1979. godine koji je svojevrstan poklon muzičaru od ekipe okupljene na zadatku. Spot će biti objavljen sjutra na Jutjubu. Pored toga, Nilović će nastupiti i na otvaranju 34. Barskog ljetopisa, u četvrtak 15. jula u 21 čas. Festival počinje koncertom “All stars Jazz Ensemble Montenegro” na Ljetnjoj pozornici Doma kulture, a Nilović je najavljen kao specijalni gost večeri.
“Kuriozitet ovogodišnje muzičke produkcije biće nastuppijaniste Janka Nilovića, svjetski poznatog kompozitora, pijaniste i muzičkogproducenta, porijeklom iz Livara, sela pored Bara, a koji do sada nikad nijenastupio u Crnoj Gori. On će otvoriti veliki koncert All Stars Jazz EnsembleMontenegro, i iste večeri će se pojaviti sa bendom na još nekoliko numera”,najavio je selektor muzičkog programa Ljetopisa, Vladimir Maraš.
Divljenje prema Nilovićevim muzičkim sposobnostima,nagrade i priznanja, ali i pozivi za nastupe i saradnju stizala su sa svihstrana svijeta, a sa čašću bi ga ugostili gdje god se pojavio. Tako je jošuvijek, uprkos svim okolnostima, pa i godinama, broji ih 80, a sada će nazadovoljstvo svih nastupiti i u državi i gradu iz kojeg vuče korijene.
Neumorni osamdesetogodišnjak u razgovoru za “Vijesti”otkriva da se nada saradnji sa nekim od crnogorskih muzičara, da bi volio dakomponuje muziku za stihove Petra II Petrovića Njegoša,… O svemu tome, ali isvom životu i stvaralaštvu, vezi sa Crnom Gorom, Nilović govori za “Vijesti”.
Nakon sedam godina ponovo ste u Crnoj Gori, ali ne kao turista, već na profesionalnom zadatku, prvi put. Kako je došlo do saradnje, kakve su Vaše impresije nakon rada na spotu, ali i u susret Barskom ljetopisu? Imate li neke planove čime ćete se premijerno predstaviti domaćoj publici?
Nikola Vukčević i Milorad Radenović iz Galileo produkcijesu na Jutjubu čuli moju numeru “Montenegro star” i istovremeno otkrili iupoznali se sa mojim dosadašnjim kompozicijama i biografijom. Kada su mi ovadva mladića predložila da zajedno radimo na filmu za novu kompaniju “AirMontenegro”, odmah sam pristao, bez razmišljanja sam potvrdio saradnju. Snimanjeje prošlo sjajno, bilo je zaista profesionalno i to me je naravno obradovalo.Za mene je čast što sam pozvan kao promoter ove nove kompanije. Prethodnihsedam godina nijesam mogao posjetiti Crnu Goru jer je moja supruga bilabolesna, ali sada, kada sam došao nakon tog perioda, mogu reći da sam u CrnojGori proveo četiri predivna dana puna radosti i zabave.
Moj otac je rođen u Livarima, mjestu nedaleko od Bara.Nikola, Milorad i Vladimir Maraš organizovali su sastanak gradonačelnika Bara imene. Porijeklo mog oca, ali i mene, jer Livari spadaju pod barsku opštinu,pretpostavljam da je bio i povod tog sastanka. Nakon reklamnog spota zakompaniju “Air Montenegro” koji su ispratili, Milija Šćepanović iz Barskogljetopisa i Vladimir Maraš su mi predložili da napravimo i moj koncert u sklopuBarskog ljetopisa zbog čega sam veoma srećan. Sviraću dvije balkanskekompozicije, a onda i jednu pjesmu za dva klavira zajedno sa VladimiromMarašem. Poslije toga, možda odsviram i neku džez melodiju, možda dvije, vidjećemo…
Iako ste porijeklom Crnogorac do sadanijeste niti nastupali, niti radili nešto konkretno za Crnu Goru ili u njoj.Zbog čega je tako, posebno ako uzmemo u obzir to da ste praktično od svog imenanapravili muzički brend u umjetnosti i muzici, pozivani ste sa svih strana, čaki iz regiona?
Ne mogu vam dati objašnjenje ili razlog u nečije drugoime. Svakako, nadam se da smo ovim otvorili saradnju i da ću sada češćedolaziti, pa ćemo tako zanemariti taj dio iz prošlosti.
Kako se osjećate sada kada ste otvorili i topoglavlje i ima li već nekih novih planova za budućnost?
Pa osjećam se sjajno! Moja je ideja da napravim nekolikokoncerata, solo ili sa triom sa kojim nastupam. Takođe, volio bih da snimamkompozicije sa crnogorskim muzičarima, da promovišem novu muziku i da, kolikogod mogu, pružim pomoć mladim muzičarima u njihovim karijerama. Često držim ineke masterklasove. Naredni je u Švajcarskoj sa mladim muzičarima iz žanraklasike, džeza, popularne muzike i tako dalje.
Prije nego što počnemo o muzici, zanima meVaša životna priča. Rođeni ste u Istanbulu kao polu Crnogorac, od oca iz Livaranedaleko od Bara, i polu Grk, sa majčine strane, a Francuska Vas je “usvojila”kako ste kazali jednom prilikom, 1960. godine. Tamo ste gradili život i karijeruodakle se Vaša popularnost proširila na sve strane svijeta. Kako je počelo Vašeinteresovanje za muziku?
Oca sam poznavao svega 6 ili 7 godina jer je radio uAmbasadi Francuske u Istanbulu tokom šest mjeseci, a šest narednih mjeseci uAnkari, takođe u francuskoj ambasadi. Dakle, odgojila me je majka koja je bilaGrkinja. Ipak, mene je uvijek privlačila priča o ocu i mojim korjenima sanjegove strane. Moj otac je rođen u Livarima nedaleko od Bara. Jednom prilikomsam otišao u posjetu rođacima koji tamo žive, kako bih pokušao da dobijem višeinformacija o ocu. Imao sam ih ja prilično i prije toga, ali ipak nedovoljno.Vratio sam se ponovo po više informacija i bio veoma srećan jer sam ih uvijekdobijao još.
Dok smo živjeli u Istanbulu, sjećam se da je moj otac uvrijeme dnevnog odmora znao da svira gusle i frulu i da pjeva. Imao sam pet godina,sjedio bih na podu i slušao ga kako svira. To su nezaboravne uspomene. UFrancusku sam došao kako bih upisao Nacionalni konzervatorijum, ali su meodbili jer nijesam prethodno završio srednju školu. Zbog toga sam išao naprivatne časove, koji su prilično koštali, a učio sam komponovanje,orkestriranje, usklađivanje melodija, harmoniju…
Kasnije ste stekli zavidno obrazovanje iiskustvo. Rekla bih da se u Vašem stvaralaštvu izdvaja džez prije i poslijesvega? S druge strane, nikada se nijeste ograničavali žanrom ili samo jedniminstrumentom – klavirom…
Mislim da je ponajprije to klasična, pa tek onda džez isve druge vrste muzike. Svirao sam violinu, flautu, udaraljke, gitaru, bas,trubu, ali klavir je uvijek bio moj konačni izbor, nekada bih ga svirao i posedam sati dnevno. Znam sve instrumente orkestra, zato sam i aranžer.
Nastavljate da stvarate bez obzira na Vašegodine i dugogodišnju karijeru, brojna priznanja, ali i okolnosti u koje spadai virus korona. Šta Vas podstiče na taj nezasiti rad, da li je u pitanju ljubavprema muzici, potreba za tim ili nešto drugo?
Sada imam 80 godina, a veoma rano sam počeo da učim dasviram klavir, prvenstveno klasični. Onda sam otkrio džez, R&B i svjetskumuziku. Svoju profesionalnu karijeru započeo sam sa 16 godina, sa džez-latinoorkestrom. Prije oko pet godina imao sam zdravstvenih problema i bio samprimoran da budem kod kuće što mi je omogućilo da napišem mnoge kompozicije izraznih žanrova (među kojima su i “American Singer – Tribute to the Crooners”,zatim knjigu kompozicija “Soul Vibrations” posvećenu najvećima iz soul muzike,kao i kompozicije za “Soul Surfers” i još ponešto.
Ipak, moja najveća satisfakcija je to što sam završio“Koncert za klavir i orkestar” za šta mi je trebalo dvije i po godine. Kao štovidite, volim muziku i nikada ne prestajem da stvaram. Bilo koja vrsta muzika,bez izuzetka: klasična, džez, latino, soul, romska muzika, čak i hip-hop. Ali,neophodno je da muzika, ma kog žanra bila, bude ozbiljno promišljena ikreirana, stvorena. Zbog toga izvođači vole mene na isti način kao i ja njih.
Zašto neprestano stvaram i eksperimentišem u različitimžanrovima? Zbog toga što pokušavam da izbjegnem dnevno-političke teme,društvene pokrete i sve te religijske organizacije koje su veoma čudne ipolitične. Ja vjerujem samo u silu, fantastičnu i jedinstvenu.
Krajem prošle godine ste objavili novi album“Maze of Sounds” (“Lavirint zvukova”) koji je nastao u saradnji sa ruskimbendom “The Soul Surfers”. Album je prošao veoma zapaženo i uspješno kodpublike, a posebno onlajn. Kako ste Vi zadovoljni tim ostvarenjem?
Komponovao sam album “Maze of Sounds” samo iz razloga štosu članovi benda “Soul Surfers” to željeli i kontaktirali me iz Moskve da bihradio sa njima na tome. Album je sjajan i ja sam zadovoljan! To je istovremenobio i prvi put da sam sarađivao sa Rusima. Rekao bih da je u pitanju svjetskiuspjeh, zar ne?
Kao što ste i sami nabrojali – klasika,džez, soul, sve do hip-hopa, svaku muziku volite, stvarate i uživate ukoliko jekvalitetna. Postoji li neka nit koja povezuje Vašu kreativnost i neki osnovnimotiv u svemu tome? Čini se da je Vaša vječita inspiracija na neki načinzasnovana na balkanskoj i crnogorskoj tradiciji, iako zvanično nijeste sviraliu Crnoj Gori, pa ni rođeni ovdje.
Moja prva inspiracija i kreacija zasnovani su nabalkanskoj muzici i nasljeđu muzike Slovena, što se može primijetiti čak i umojoj klasičnoj, džez ili pak slovenskoj muzici.
Da li ste ikada primijetili neke posebnereakcije publike kada ste izvodili balkansku muziku? I šta mislite otradicionalnoj muzici ovog kraja danas koja, čini se, sve više bivazapostavljena?
Ne mislim tako. Smatram da ljudi potcjenjuju etno itradicionalnu muziku u svim zemljama. Kao primjer ću navesti afričku muziku.
Najbolja reakcija na izvođenje balkanske muzike bila je uSjedinjenim Američkim Državama. Održao sam koncert u Njujorku sa svojomkompozicijom “Suite Balkanique” i zauzvrat dobio izvanredne ovacije koje sutrajale 15 minuta, a kompoziciju smo morali da sviramo ponovo. Amerikanci volebalkansku i slovensku muziku.
Pored svega ostalog, možete biti ponosni ina namjensko pisanje muzike za predstave, reklame, filmove, ali i na to što sumnoge Vaše kompozicije semplovali svjetski poznati muzičari među kojima su iJay-Z, Dr. Dre, Morcheeba… Da li je i koliko za Vas značajna takva vrstasaradnje, da li vam je lično ili profesionalno značila i na koji način?Izjavili ste da biste željeli da komponujete muziku inspirisanu i poezijomDesanke Maksimović, a da li želite da realizujete nešto slično u Crnoj Gori,sa nekim odavde?
Svi ti sempleri, muzičari, prethodno su me kontaktirali.Ne mogu da kažem da su mi to najdraža djela… Ali nikad nijesam rekao “Ne”.Radim sve, ali sam vrlo strog kada su tekstovi u pitanju. Moj san je dakomponujem za poeziju sa prostora bivše Jugoslavije i Balkana. Koji producentbi bio zainteresovan za takav projekat? Moderna muzika za stare pjesme je dobarkontrast! Zaista bih želio da uradim nešto slično sa nekim u Crnoj Gori. Naprimjer, mnogo bih volio da komponujem muziku za Njegoševe pjesme, ali vjerujemda je veoma teško pronaći producenta za takav projekat.
Da li ste na nešto posebno ponosni?
Ponosan? O da, jesam! Ponosan sam na moju porodicu od 18članova. Nažalost, trebalo bi da kažem 17 jer je moja supruga preminula prijepola godine…
Kad se uzme u obzir sve što ste uradili ipostigli u životu, postoji li nešto čemu danas težite, bez obzira na dosadašnjerezultate?
Sve zavisi od zahtjeva, ali razmišljam da napišem nekumuziku za film. Takođe, imam u planu i neke lične projekte. Kao što sam većrekao, ne mogu da prestanem sa komponovanjem i nikada neću. Moja glava jeuvijek puna raznih ideja i novih projekata.
Svoj život ste posvetili muzici, šta tozapravo znači i šta ste zauzvrat dobili? Kakav biste savjet uputili mlađimkolegama?
Mnogo mladih muzičara šalje pitanja, traži savjete i jaim uvijek odgovorim. Svima pružam svoje muzičko iskustvo i savjete, kao imasterklasove, ali i intervjue.
Šta sam od muzike dobio zauzvrat? – Ljubav, mir, kulturu,umjetnost. Ne trčim ni za slavom, ni za novcem. Zadovoljan sam uvijek onimšto imam, posebno sam srećan sa svojom porodicom, prijateljima i naravno –muzikom.
Moj san je da komponujem za poeziju sa prostora bivšeJugoslavije i Balkana. Koji producent bi bio zainteresovan za takav projekat?Moderna muzika za stare pjesme je dobar kontrast! Zaista bih želio da uradimnešto slično sa nekim u Crnoj Gori. Na primjer, mnogo bih volio da komponujemmuziku za Njegoševe pjesme, ali vjerujem da je veoma teško pronaći producentaza takav projekat
Rekli ste da volite svu muziku ako jedobra… Šta je dobra muzika, prema Vašem mišljenju i kako komentarišete raznatehnička pomagala, svu aparaturu koja se koristi danas kako bi se stvorilabolja muzika?
Dobra muzika je dobro promišljena muzika, ozbiljnoobrađena, sa ukusom, senzibilitetom, aranžmanom i dobrim ritmom. Čini da želiteda je slušate. Nije nasilna! Ne preferiram elektronsku muziku, ali volim kad jedobro urađena. Akustična i elektronska muzika evoluiraju i uvijek ćepostojati.
Janko Nilović
